Razlog za pregled mogu biti dugotrajan kašalj, piskanje, ponavljajuće respiratorne infekcije, zaduha ili abnormalan radiološki nalaz. Važni su i podaci o pušenju, profesionalnoj izloženosti te alergijama. Naglo teško disanje ili obilnije iskašljavanje krvi zahtijevaju hitnu procjenu.

Specijalistički pregled pulmologa — Procjenjuju se kašalj, zaduha, infekcije i druge tegobe dišnog sustava, uz podatke o pušenju, izloženosti i inhalacijskoj terapiji. Nalaz usmjerava potrebne funkcijske, radiološke ili druge pretrage i plan praćenja.

Ekspertiza pulmologa — Drugo stručno mišljenje temelji se na pregledu raspoložive dokumentacije i prema potrebi kliničkoj procjeni. Razjašnjavaju se dijagnoza, dosadašnje liječenje i mogući sljedeći koraci. Procjenjuju se kašalj, zaduha, infekcije i druge tegobe dišnog sustava, uz podatke o pušenju, izloženosti i inhalacijskoj terapiji. Nalaz usmjerava potrebne funkcijske, radiološke ili druge pretrage i plan praćenja.

Kontrolni pregled pulmologa — Kontrolom se procjenjuju promjena simptoma, učinak terapije i novi nalazi u odnosu na prethodni pregled. Procjenjuju se kašalj, zaduha, infekcije i druge tegobe dišnog sustava, uz podatke o pušenju, izloženosti i inhalacijskoj terapiji. Nalaz usmjerava potrebne funkcijske, radiološke ili druge pretrage i plan praćenja.

Kontrolni subspecijalistički pregled pulmologa — Kontrolom se procjenjuju promjena simptoma, učinak terapije i novi nalazi u odnosu na prethodni pregled. Procjenjuju se kašalj, zaduha, infekcije i druge tegobe dišnog sustava, uz podatke o pušenju, izloženosti i inhalacijskoj terapiji. Nalaz usmjerava potrebne funkcijske, radiološke ili druge pretrage i plan praćenja.

Spirometrija mjeri protok i volumen izdahnutog zraka, a bronhodilatacijski test procjenjuje promjenu nakon inhalacijskog lijeka. Dostupni su FeNO, mjerenje difuzijskog kapaciteta pluća i šestominutni test hoda. Svaka pretraga odgovara na određeno pitanje i tumači se uz simptome i pregled.

FeNO – dušikov oksid u izdahnutom zraku — FeNO je jednostavna pretraga izdahnutog zraka koja pomaže procijeniti određenu vrstu upale dišnih putova. Najčešće se koristi uz druge nalaze u obradi i praćenju astme. Mjeri se koncentracija dušikova oksida u izdahu. Povišene vrijednosti mogu upućivati na eozinofilnu upalu dišnih putova i pomoći liječniku u odluci o protuupalnoj inhalacijskoj terapiji.

Difuzijski kapacitet pluća (DLCO) — DLCO procjenjuje koliko učinkovito plin prelazi iz plućnih mjehurića u krv. Dopunjuje spirometriju kada treba detaljnije razjasniti plućnu funkciju i uzrok zaduhe. Difuzijski kapacitet mjeri se pomoću kontrolirane plinske smjese s vrlo malom količinom ugljikova monoksida kao mjernog plina. Njegov prijenos koristi se za procjenu sposobnosti pluća da izmjenjuju plinove s krvlju.

Spirometrija — Spirometrija mjeri koliko zraka možete izdahnuti i koliko brzo ga izdišete. Jedna je od osnovnih pretraga u obradi astme, kronične opstruktivne plućne bolesti i drugih smetnji disanja. Pretragom se mjere volumeni i protoci zraka tijekom snažnog izdaha. Među važnim vrijednostima su FEV1, količina zraka izdahnuta u prvoj sekundi, i FVC, ukupna količina izdahnuta tijekom forsiranog izdaha. Njihov odnos pomaže procijeniti postoji li suženje dišnih putova.

Spirometrija uz Ventolin test — Spirometrija s bronhodilatacijskim testom uspoređuje disanje prije i nakon inhalacije lijeka koji širi dišne putove. Nakon početne spirometrije primjenjuje se bronhodilatator, najčešće salbutamol, a zatim se mjerenje ponavlja. Usporedbom rezultata procjenjuje se koliko se opstrukcija dišnih putova mijenja nakon lijeka.

6MWT – šestominutni test hoda — Šestominutni test hoda procjenjuje funkcionalnu sposobnost pri hodanju. Bilježe se prijeđena udaljenost, podnošenje napora i prema protokolu promjene pulsa i zasićenosti krvi kisikom. Pacijent hoda po ravnoj, označenoj stazi vlastitim tempom tijekom šest minuta. Cilj nije trčati ni postići maksimalno opterećenje, nego dobiti usporediv pokazatelj sposobnosti za svakodnevni napor. Prema nalazu liječnik može preporučiti i povezane pretrage ili postupke drugih odjela Primameda. Oni nisu automatski uključeni u specijalistički pregled.

Plinska analiza kapilarne krvi (ABS) — Plinska analiza kapilarne krvi procjenjuje odabrane pokazatelje acidobaznog i respiratornog statusa. Nije potpuno istovjetna arterijskom uzorku, osobito za procjenu oksigenacije.

Plinska analiza arterijske krvi (ABS) — Arterijski uzorak omogućuje procjenu oksigenacije, ugljikova dioksida i acidobazne ravnoteže. Važno je navesti primjenu kisika i uvjete uzimanja uzorka.

Ispitivanje plućne funkcije — Funkcijske pretrage pokazuju kako zrak prolazi dišnim putovima i koliko učinkovito pluća izmjenjuju plinove. U Primamedu odabiremo testove prema vašim simptomima i cilju obrade. Spirometrija mjeri izdahnuti volumen i protok zraka. Bronhodilatacijski test uspoređuje nalaz prije i nakon inhalacijskog lijeka. Difuzijski kapacitet procjenjuje prijenos plina iz pluća u krv, a FeNO daje podatak o određenom obliku upale dišnih putova. Šestominutni test hoda procjenjuje funkcionalnu sposobnost pri opterećenju.

Bronhoskopijom se pregledavaju dišni putovi. Prema indikaciji mogu se uzeti uzorci za citološku, mikrobiološku ili patohistološku analizu. Prije postupka procjenjuju se zdravstveno stanje, terapija i potreba za dodatnim nalazima. Bronhoskopija nije potrebna svakom pulmološkom pacijentu.

Bronhoskopija — Bronhoskopijom se pregledava unutrašnjost dišnih putova i, prema potrebi, uzimaju uzorci za analizu. Postupak se planira nakon pulmološke procjene i pregleda dostupnih nalaza. Savitljivi bronhoskop s kamerom omogućuje pregled dušnika i bronha. Prema indikaciji uzimaju se uzorci sekreta, stanica ili tkiva za mikrobiološku, citološku ili patohistološku obradu. Bronhoskopija ne daje odgovor na svaku promjenu u plućima i tumači se zajedno sa slikovnim nalazima.

Biopsija uz bronhoskopiju — Bronhoskopijom se pregledava unutrašnjost dišnih putova i, prema potrebi, uzimaju uzorci za analizu. Postupak se planira nakon pulmološke procjene i pregleda dostupnih nalaza. Savitljivi bronhoskop s kamerom omogućuje pregled dušnika i bronha. Prema indikaciji uzimaju se uzorci sekreta, stanica ili tkiva za mikrobiološku, citološku ili patohistološku obradu. Bronhoskopija ne daje odgovor na svaku promjenu u plućima i tumači se zajedno sa slikovnim nalazima.

Citološka analiza uz bronhoskopiju — Bronhoskopijom se pregledava unutrašnjost dišnih putova i, prema potrebi, uzimaju uzorci za analizu. Postupak se planira nakon pulmološke procjene i pregleda dostupnih nalaza. Savitljivi bronhoskop s kamerom omogućuje pregled dušnika i bronha. Prema indikaciji uzimaju se uzorci sekreta, stanica ili tkiva za mikrobiološku, citološku ili patohistološku obradu. Bronhoskopija ne daje odgovor na svaku promjenu u plućima i tumači se zajedno sa slikovnim nalazima.

Pulmološka procjena za bronhoskopiju — Bronhoskopijom se pregledava unutrašnjost dišnih putova i, prema potrebi, uzimaju uzorci za analizu. Postupak se planira nakon pulmološke procjene i pregleda dostupnih nalaza. Savitljivi bronhoskop s kamerom omogućuje pregled dušnika i bronha. Prema indikaciji uzimaju se uzorci sekreta, stanica ili tkiva za mikrobiološku, citološku ili patohistološku obradu. Bronhoskopija ne daje odgovor na svaku promjenu u plućima i tumači se zajedno sa slikovnim nalazima.

Bronhoskopija s citološkom analizom — Bronhoskopijom se pregledava unutrašnjost dišnih putova i, prema potrebi, uzimaju uzorci za analizu. Postupak se planira nakon pulmološke procjene i pregleda dostupnih nalaza. Savitljivi bronhoskop s kamerom omogućuje pregled dušnika i bronha. Prema indikaciji uzimaju se uzorci sekreta, stanica ili tkiva za mikrobiološku, citološku ili patohistološku obradu. Bronhoskopija ne daje odgovor na svaku promjenu u plućima i tumači se zajedno sa slikovnim nalazima.

Donesite prethodne nalaze i snimke te navedite inhalatore i druge lijekove koje uzimate. Za funkcijske pretrage možete dobiti posebne upute o inhalacijskoj terapiji, pušenju, obroku i naporu. Prekid ili promjenu terapije provodite samo prema dobivenoj liječničkoj uputi.

Liječenje ovisi o dijagnozi i može uključivati lijekove, pravilnu primjenu inhalatora, prestanak pušenja i prilagođenu rehabilitaciju. Kontrole služe procjeni simptoma, plućne funkcije i učinka terapije. Poremećaji disanja tijekom spavanja obrađuju se zasebno kada postoji sumnja na njih.

Prema nalazu liječnik može preporučiti i povezane pretrage ili postupke drugih odjela Primameda. Oni nisu automatski uključeni u specijalistički pregled.

Testiranje snage respiratorne muskulature — Mjerenjem se procjenjuje snaga mišića koji sudjeluju u udahu i izdahu. Test zahtijeva pravilnu suradnju i ponavljanje disajnih manevara prema uputi osoblja. Rezultat se povezuje sa simptomima i drugim testovima disanja te može pomoći pri planiranju respiratorne rehabilitacije.

Trening snage i izdržljivosti respiratorne muskulature — Individualni trening usmjeren je na snagu i izdržljivost disajnih mišića. Može uključivati kontrolirano disanje protiv prilagođenog otpora i vježbe prema nalazu. Intenzitet se određuje nakon procjene i ne povećava samostalno; program ne zamjenjuje liječenje osnovne plućne ili druge bolesti.

Polisomnografija — Polisomnografija bilježi više tjelesnih funkcija tijekom spavanja. Pomaže razjasniti sumnju na poremećaj disanja i druga odabrana stanja povezana sa spavanjem. Tijekom noćnog snimanja prate se parametri spavanja, disanja, zasićenosti krvi kisikom, srčanog ritma i pokreta. Nalaz pokazuje što se događa tijekom sna, a tumači se uz simptome i liječnički pregled. Polisomnografija nije isto što i kraće mjerenje kisika ili samostalno praćenje pametnim satom.

CPAP terapija — CPAP održava dišni put otvorenim tijekom spavanja pomoću zraka pod pozitivnim tlakom. Pravilno odabrana maska, postavke i praćenje važni su za podnošljivost i učinak terapije. CPAP se najčešće koristi u liječenju opstruktivne apneje u spavanju. Ne uklanja anatomsku sklonost sužavanju dišnog puta, nego sprječava njegovo zatvaranje dok se uređaj koristi. Titracija je postupak određivanja odgovarajuće razine potpore; može se provoditi tijekom nadziranog snimanja.

Termin možete dogovoriti putem obrasca na webu, telefonom na 01 4242 430 ili e-poštom na info@primamed.hr. Pri naručivanju navedite razlog dolaska i pretragu koju trebate. Nakon pregleda liječnik će s vama razmotriti nalaze i dogovoriti daljnje korake.

Specijalna bolnica Primamed objedinjuje specijalističke preglede, dijagnostiku, operativne zahvate i rehabilitaciju. To omogućuje povezivanje različitih područja medicine prema vašim potrebama. Izbor pretraga i liječenja temelji se na liječničkoj procjeni, uz objašnjenje mogućnosti, ograničenja i očekivanog tijeka skrbi.