Hipertenzija ili povišeni arterijski tlak ozbiljno je medicinsko stanje koje značajno povećava rizik za razvoj:
- srčanih
- moždanih
- bubrežnih
- drugih bolesti.
Normalna vrijednost arterijskog tlaka smatra se vrijednost od 120/80 mmHg, a preporučene ciljne vrijednosti arterijskoga tlaka su 130/80 mmHg.
O hipertenziji govorimo kada je arterijski tlak u dva nezavisna mjerenja viši od 130/80 mmHg.
Ovisno o visini arterijskoga tlaka, govorimo o:
- 1. stupnju hipertenzije kada su vrijednosti između 130-139/80-89 mmHg
- 2. stupnju hipertenzije kada su vrijednosti više od 140/90 mmHg
- hipertenzivnoj krizi kada su vrijednosti više od 180/120 mmHg – hipertenzivna kriza je stanje koje zahtijeva žurnu medicinsku intervenciju.
Primarna i sekundarna hipertenzija
Hipertenzija može biti:
- primarna ili esencijalna – najčešće genetski uvjetovana; procjenjuje se da je 90 % slučajeva hipertenzije primarno.
Ostalih 5-10 % čini sekundarna hipertenzija – kada postoje sekundarni uzroci hipertenzije na primjer: suženje bubrežnih krvnih žila, hormonski aktivni tumori, osprtuktivna apneja u spavanju i slično.
- sekundarna hipertenzija može biti uzrokovana i lijekovima kao što su: kortikosteroidi, nesteroidni antireumatici, oralni kontraceptivi, efedrin. Probir na ovu vrstu hipertenzije radi se kod određenih skupina bolesnika: osobe mlađe od 40 godina, kod bolesnika s naglim pogoršanjem ranije dobro regulirane hipertenzije.
Hipertenzija “bijelog ogrtača” i maskirna hipertenzija
Također razlikujemo pojmove:
- hipertenzija „bijelog ogrtača“ – bolesnici kod mjerenja u ambulantnim uvjetima imaju povišene vrijednosti arterijskoga tlaka dok u samokontrolama kod kuće mjere uredne vrijednosti arterijskog tlaka
- maskirna hipertenzija – bolesnici kod mjerenja u ambulantnim uvjetima imaju uredne vrijednosti arterijskoga tlaka dok u samokontrolama kod kuće mjere hipertenzivne/povišene vrijednosti arterijskog tlaka.
O rezistentnoj hipertenziji govorimo kada se ne uspijeva postići zadovoljavajuća regulacija arterijskog tlaka u bolesnika koji je promijenio životne navike i koji redovito uzima najmanje 3 (po novijim definicijama 4) različite vrste antihipertenziva (u koje ubrajamo inhibitiore angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori) ili blokatore angiotenzinskih receptora (ARB), blokatore kalcijskih kanala, beta-blokatore, centralno ili periferno djelujuće alfa-blokatore, diuretike te antagoniste mineralokortikoidnih receptora).
Rizični čimbenici
Rizične čimbenike koji utječu na razvoj hipertenzije možemo podijeliti na 2 skupine:
- čimbenike koji su promjenjivi: nezdrava prehrana (npr. veliki unos soli, prehrana koja obiluje zasićenim mastima, mali unos voća i povrća), pretilost, premala fizička aktivnost, pušenje i konzumacija veće količine alkohola
- čimbenici koje ne možemo mijenjati: pozitivna obiteljska anamneza, dob >65 godina i postojeće kronične bolesti kao što su šećerna bolest i/ili bolest bubrega.
Arterijska hipertenzija je takozvani „tihi ubojica“ – procjenjuje se da 46 % ljudi koji imaju arterijsku hipertenziju ne znaju da je imaju jer nemaju nikakvih tegoba niti simptoma.
Od simptoma koji se javljaju često su to: rano-jutarnja glavobolja, krvarenje iz nosa, nepravilni rad srca, poremećaji vida i zujanje u ušima. Izuzetno visoke vrijednosti arterijskog tlaka mogu uzrokovati: opću slabost, mučninu, povraćanje, poremećaj stanja svijesti, bolove u prsima i grčeve mišića.
Kada se simptomi pojave, često već postoji oštećenje organa, stoga je izuzetno važno redovito kontrolirati vrijednosti arterijskoga tlaka.
Komplikacije visokog arterijskog tlaka povezane su s oštećenjem stijenki krvnih žila i njihovim otvrdnućem, što dovodi do smanjenja protoka krvi te dopreme kisika u organe. Sve navedeno može dovesti do: bolova u prsima (angine), srčanog udara, popuštanja srca, nepravilnog rada srca, moždanog udara i oštećenja funkcije bubrega.
Prema podatcima SZO manje od 50 % odraslih osoba s hipertenzijom prepoznato je i liječeno, a samo 1/5 ih ima vrijednosti arterijskog tlaka pod kontrolom.
Hipertenzija je jedan od najvećih uzroka prijevremene smrti u svijetu.
Mjerenje arterijskog tlaka
Mjerenje arterijskog tlaka osnovna je i glavna pretraga tijekom postavljanja dijagnoze kod arterijske hipertenzije. Budući da je ključno kod donošenja odluke o određivanju načina liječenja te praćenju pacijenata, od presudne je važnosti dobro izmjeriti tlak.
Tlak se može mjeriti:
- u ordinaciji
- kod kuće.
Mjerimo ga:
- kućno mjerenje arterijskoga tlaka – samomjerenje (MATS)
- kontinuirano 24-satno mjerenje arterijskog tlaka (KMAT) uređajem koji mjeri arterijski tlak svakih 15–20 minuta tijekom dana i svakih 30 minuta tijekom noći.
Za dijagnozu arterijske hipertenzije te prije svake liječničke kontrole preporučuje se kućno mjerenje/samomjerenje arterijskog tlaka (MATS) tijekom 7 dana, s time da razdoblje mjerenja ne smije biti kraće od 3 dana.
Za dugoročno praćenje preporučuje se samomjerenje arterijskog tlaka 1-2 puta tjedno ili minimalno 1-2 puta mjesečno.
Kontinuirano 24-satno mjerenje arterijskog tlaka (KMAT) koristimo za početno postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije kao i za praćenje liječenih hipertoničara. KMAT se ponavlja ne bi li se osigurala adekvatna kontrola arterijskog tlaka, naročito u pojedinaca s povišenim kardiovaskularnim rizikom. Ponavljanje ovisi o dostupnosti, individualnom riziku i preferencijama.
Nekontrolirani hipertoničari: KMAT se može ponavljati svaka 2-3 mjeseca do normalnoga 24-satnog profila.
Kontrolirani hipertoničari: može se ponavljati na godišnjoj razini.
Pravilno mjerenje tlaka
Arterijski tlak treba mjeriti ujutro i navečer, prije uzimanja lijeka i prije obroka. Mjerenje je potrebno započeti nakon 3-5 minuta mirnog sjedenja, a 30 minuta prije mjerenja ne bi se smjelo: pušiti, piti kavu, jesti i vježbati. Mokraćni mjehur treba biti prazan. Tijekom mjerenja se ne smije pričati. Bolesnik treba sjediti s naslonjenim leđima, nogama oslonjenim na podlogu. Noge ne smiju biti prekrižene. Ruka treba biti položena na stol u razini srca. Potrebno je mjeriti najmanje dvaput s razmakom od 2 minute između mjerenja.
Preporučuju se elektronički (oscilometrijski) uređaji s nadlaktičnom orukvicom, a prednost imaju oni s mogućnošću pohrane te izračunavanja prosjeka više izmjerenih vrijednosti kao i eventualnog povezivanja s mobilnim uređajem, osobnim računalom ili internetskim prijenosom podataka. Uređaji na zapešću se zbog manje točnosti te neadekvatnoga korištenja ne preporučuju, osim kod osoba s velikim opsegom nadlaktica.
Kod većine liječenih bolesnika preporučuju se za kućno mjerenje ciljne vrijednosti između 125 i 135/70-80 mmHg. Kod jako starih i vrlo teških bolesnika, sistoličke vrijednosti AT-a mogu biti nešto više, 140-150 mmHg.
Dijagnostika
Da bismo otkrili uzrok, procijenili oštećenje i utvrdili druge kardiovaskularne rizične čimbenike, bolesnik se podvrgava različitim pretragama.
Znate li da smo u Specijalnoj bolnici Primamed otvorili ambulantu za liječenje visokog tlaka?
Pozivamo vas na preventivni ili kontrolni specijalistički pregled tijekom kojeg ćemo:
- doznati vašu detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu
- napraviti fizikalni pregled
- procijeniti rizik od obolijevanja
- uočiti eventualno oštećenje ciljnih organa
- prema potrebi napraviti probir na sekundarnu hipertenziju.
Preporučujemo sljedeće pretrage:
- 12-kanalni EKG
- laboratorijske pretrage: kompletna krvna slika, glukoza u krvi natašte, lipidogram (kolesterol, HDL, LDL, trigliceridi), elektroliti (Na, K), urat, urea, kreatinin (uz procjenu glomerularne filtracije -eGFR), jetrene enzime, urin i sediment urina, određivanje albumin-kreatinin omjera u uzorku urina)
- UZV bubrega
- KMAT
- Ovisno o anamnestičkim podatcima i kliničkom nalazu – hemoglobin A1c, kvantitativna procjena proteinurije – određivanje 24 satnog klirensa kreatinina i proteinurije, albuminurije, natrijurije, UZV srca, 24h holter EKGa, ergometrija, doppler karotida i vertebro-bazilarnog sliva, doppler bubrežnih arterija, pregled očne pozadine, polisomnografija.
Hipertenzija – liječenje
Arterijska hipertenzija liječi se:
- nefarmakološkim putem = promjenom načina života
- farmakoterapijom: ACE–inhibitori/blokatori angiotenzinskih receptora (ARB), blokatori Ca–kanala, diuretici, β–blokatori, centralno ili periferno djelujući alfa blokatori, antagonisti mineralokortikoidnih receptora.
Hrvatska realnost
Glavni uzrok smrti u našoj državi su kardiovaskularne bolesti. Prema statistici, u 2020. godini uzrokovale su smrt u 40 % slučajeva.
Arterijska hipertenzija predstavlja alarm za promjenu životnih navika
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je:
•nepravilna i loša prehrana uzrok za oko 50 % slučajeva
•tjelesna neaktivnost uzrok za oko 20 % slučajeva
•pretilost uzrok za oko 30 % slučajeva hipertenzije.
Kako možemo smanjiti rizik hipertenzije?
Smanjivanjem hipertenzije smanjuje se rizik srčanog i/ili moždanog udara i oštećenja bubrega kao i drugi zdravstveni problemi.
Specijalna bolnica Primamed, donosi vam savjete vrijedne vašeg zdravlja:
- Smanjite unos soli – preporuka je manje od 5 g dnevno.
- Smanjite unos alkohola – preporuka za muškarce je 14 jedinica, a za žene 8 jedinica.
- Povećajte konzumaciju: povrća, svježeg voća, ribe, orašastih plodova, nezasićenih masnih kiselina.
- Smanjite konzumaciju: crvenog mesa i zasićenih masnih kiselina.
- Uvedite mediteranski način prehrane – zlatni standard zdrave prehrane.
- Skinite kilograme. Idealne vrijednosti su: opseg struka <94 cm za muškarce i <80 cm za žene.
- Povećajte fizičku aktivnost. Vježbajte redovito – barem 30 minuta intenzivnog hoda dnevno 5-7 puta tjedno.
- Preporučuje se prestanak pušenja.
Također je uputno smanjiti razinu stresa, redovito kontrolirati arterijski tlak, a u slučaju već postavljene dijagnoze, redovito uzimati preporučenu terapiju uz redovite samokontrole arterijskog tlaka te pridržavanje preporuka specijalista kao i liječenje mogućih drugih podležećih bolesti.
Svakako je uputno učiniti i 24 satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT) koje nam daje niz informacija – o kretanju tlaka tijekom 24 sata te o vrijednostima srčane frekvencije, jutarnjem porastu arterijskog tlaka, centralnom tlaku u aorti te o promjenama tlaka tijekom noći koje nam katkada mogu ukazivati na mogući sekundarni uzrok hipertenzije.
Specijalna ambulanta za liječenje visokog tlaka
Upravo zato što je riječ o asimptomatskoj bolesti, arterijska hipertenzija najčešće se otkriva slučajno. Glavni problem loše kontrole arterijske hipertenzije predstavlja činjenica što ljudi nisu svjesni povišenih vrijednosti svojeg arterijskoga tlaka i njegovih posljedica. Mnogi koji znaju da imaju povišeni tlak ne poduzimaju ništa po tom pitanju, ne liječe se farmakološkim putem niti su promijenili životne navike.
Specijalna bolnica Primamed, prema preporukama Svjetske lige za hipertenziju i Hrvatske lige za hipertenziju, preporučuje barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak kako bismo registrirali povišene vrijednosti te pravovremeno krenuli s terapijom dok još nema oštećenja drugih organa.
Naručite se na pregled u našu specijalnu ambulantu za liječenje visokog tlaka. Vodite brigu o svom zdravlju.
