Alergije – kako si pomoći?

Alergije mogu biti sezonske ili mogu trajati cijele godine, ovisno o alergenu na koji ljudsko tijelo reagira. Cjelogodišnje alergije izazivaju: grinje, dlake životinja, kućna prašina, perje, plijesan… Sezonske alergije izaziva pelud: trave, stabala i korova.

Znate li da alergijske bolesti napadaju svakog četvrtog stanovnika planeta? Dok su u djetinjstvu osjetljivija djeca muškog spola, u odrasloj dobi alergijama su sklonije žene.

Alergija se može dogoditi bilo kada tijekom života na nešto na što do tada niste bili alergični.

Što su alergije?

Alergije predstavljaju promijenjeno stanje imunološke reakcije, kako je definirao Clemens von Pirquet, austrijski znanstvenik i pedijatar, još tamo davne 1906. godine, kada je stvorio novu kliničku disciplinu u medicini. Alergija je neuobičajen i neprimjeren odgovor imunološkog sustava na neku tvar iz našeg okoliša, na koje organizam ne bi trebao tako burno reagirati. Možemo reći da se organizam “zabunio” i krivo “detektirao neprijatelja”, a s obzirom na to da imunološki sustav sve pamti, uvijek kada se sretne sa supstancom na koju je alergičan, događa se alergijska reakcija.

Koji uzroci izazivaju alergije?

Uzročnici alergija su alergeni, a dijelimo ih na:

• nutritivne alergene = alergeni iz hrane uzrokuju smetnje vezane za probavni sustav, kao i sustavne i kožne reakcije
• inhalacijske alergene = alergeni iz zraka prodiru u organizam udisanjem, uzrokujući alergijsku reakciju dišnih putova (alergijski rinitis i astmu)
• ubodne alergene = ubod raznih insekata može izazvati reakcije opasne po život jer je njihov otrov alergen (pčele, ose, stršljeni, bumbari, pauci i mravi).

Najčešće alergijske bolesti manifestiraju se na organima koji su u kontaktu s vanjskim okolišem:

• nos – alergijski rinitis
• koža – atopijski dermatitis
• donji dišni putovi – astma
• sluznica probavnog sustava – alergijske reakcije na hranu.

Alergijske reakcije na hranu i lijekove nešto su rjeđe zastupljene.

Sezonske alergije

Proljeće je vrijeme pojačanih alergijskih reakcija jer je to doba najčešćih i najintenzivnijih alergena. Sezonski alergeni javljaju se s prvim znacima proljeća, no utjecaj alergena nastavlja se tijekom ljeta i jeseni. Pelud u zraku stvara probleme pri disanju.

Glavna karakteristika sezonskih alergija jest pojavljivanje u istom periodu godine, približno uvijek u isto vrijeme tijekom polenacije biljaka, na čiji je pelud pacijent preosjetljiv.

Što je polenacija? Polenacija je proizvodnja peluda. Tijekom razdoblja proizvodnje peluda, u zraku se nalaze iznimno velike koncentracije peluda. Znate li da jedna biljka može stvoriti i izbaciti u zrak nekoliko milijuna peludnih zrnaca dnevno?

Alergije u Hrvatskoj

U kontinentalnom dijelu Hrvatske cvjetanja stabala počinje vrlo rano.

U primorskoj Hrvatskoj zbog blage mediteranske klime, cvjetanje počinje još ranije. Najveće alergijske probleme izaziva pelud: crnog bora, čempresa i masline te pelud korova (crkvina).

Pelud stabala u našim krajevima javlja se već nakon snijega, pri kraju zime. Lijeska i joha započinju s polenacijom već krajem siječnja ili početkom i sredinom veljače, a breza u ožujku. Hrast ima polenaciju u svibnju. Iako su spomenuta stabla najčešći uzročnici preosjetljivosti u Hrvatskoj, alergične osobe mogu pretjerano reagirati i na pelud: vrbe, akacije, topole, platane, jablana, brijesta, jasena, bora…

Istraživanja rasprostranjenosti peluda standardiziranom volumetrijskom metodom započela su u Zagrebu 2002. godine. Od tada se prate trendovi u incidenciji peludnih alergija što omogućava:

• lakše provođenje preventivnih mjera
• pravodobni početak liječenja.

U Hrvatskoj je najviše osoba preosjetljivih na pelud trava, a nešto malo manje na pelud korova. Najmanja je osjetljivost na pelud stabala. Pelud trave širi se zrakom u travnju i svibnju, a to obično traje do polovice lipnja. Upravo u lipnju završavaju visoke koncentracije peludi stabla i trave u zraku. Tada možemo ustvrditi da je zrak čist, no ne zadugo, jer već u kolovozu, probleme stvara pelud korova. Među korovima najveći problem stvaraju:

• ambrosia elatior = ambrozija ili pelud korova limundžika
• artemisia vulgaris = pelud divljeg pelina.

Ambrozija

Sjeme ove nepoželjne biljke stiglo je u Europu potkraj 19. stoljeća iz Sjeverne Amerike. Ambrozija ili limundžik korov je koji može narasti i do metar i pol visine, a raste u kulturama: suncokreta, soje, kukuruza, šećerne repe, u voćnjacima, vinogradima te uz povrtnice. Odgovaraju joj sunčano i nedovoljno obrađeno zemljište uz prometnice te zapušteni vrtovi.

Svaka biljka ambrozije može proizvesti 60.000-150.000 sjemenki te oko stotinu milijuna zrnaca peludi. Sjemenke mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a isto tako, mogu preživjeti i smrzavanje. Vjetar ih može raznositi i do 300 kilometara dalje. Budući da se ne raznosi samo vjetrom, ambrozija se  u Europi povećala čak za 10 puta u posljednjih 30 godina 20. stoljeća. Znate li da se europsko područje pod ambrozijom nezaustavljivo širi svake godine u prosjeku za 15 km?

Jeste li znali da je prije evolucije ambrozija bila entomofilna biljka čiji pelud su raznosile pčele? Danas je anemofilna biljka koja se razmnožava vjetrom, ali se može prenijeti i na druge načine (na gumama vozila). Ambrozija stvara i izlučuje pelud od početka kolovoza do kraja rujna.

Kako osjetljive osobe reagiraju na ambroziju?

Zrnce peludi, nevidljivo golim okom, u toplom i vlažnom okružju sluznice nosa počinje bubriti dok mu ne pukne opna, što uzrokuje alergijsku reakciju, koja se iz sluznice gornjih dišnih putova spušta u pluća, gdje uzrokuje:

• kontrakciju
• spazam mišićja dišnih putova (bronha)
• otežava protok zraka.

Teškoće pri disanju prate „pritisak ili težina u prsima“. Kod osjetljivih osoba prag koji izaziva alergijsku reakciju vrlo je nizak pa koncentracija veća od 20/m3 zraka može izazvati simptome rinitisa i alergije. Kod  hipersenzibilnih bolesnika, alergijske tegobe javljaju se potkraj ljeta.

Simptomi alergije

Najučestaliji simptomi proljetne alergije tj. peludne groznice su:

• svrbež
• suzenje očiju
• svrbež i curenje iz nosa
• kihanje
• kašljanje i slično.

Imate li neke od navedenih simptoma, a do sada niste bili alergični, obratite se svom liječniku koji će Vas uputiti dalje na alergološko testiranje, koje možete napraviti u Primamedu. Liječnik će Vas upoznati s preventivnim mjerama pomoću kojih možete smanjiti izloženost alergenu i ublažiti simptome.

Simptomi alergijske reakcije mogu biti:

• opći – sustavni
• lokalizirani – reakcija jednog organa ili organskog sustava putem kojeg je alergen ušao u tijelo.

Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju po:

• brzini nastanka
• intenzitetu.

Ponekad je to bezazlena reakcija na sluznici nosa, kihanje i curenje vodenaste sekrecije iz nosa, a ponekad potencijalno smrtna reakcija – anafilaktički šok.

Alergijska reakcija može biti prisutna na svim organima koji su u neposrednom dodiru s okolišem:

• sluznici gornjih i donjih dišnih putova
• koži
• sluznici probavnih organa.

Ovisno o tome koji je organ zahvaćen, simptomi su različiti:

• na koži – razni osipi i plikovi (urtikarija)
• u probavnom sustavu – proljevi i bolovi u trbuhu
• gornji dišni putovi = nos, ždrijelo, uši – curenje i začepljenost nosa, kihanje, svrbež sluznice nosa i očiju (rinitis)
• donji dišni putovi – astma, kašalj, “sviranje” u prsima i gušenje.

Najučestalije alergijske bolesti su:

• alergijski rinitis – najčešće se javlja kao posljedica alergijske preosjetljivosti na pelud stabala, trava i korova
• atopijski dermatitis
• astma
• alergijske reakcije probavnog sustava.

Zašto bilježimo porast alergijskih bolesti?

Znate li da su alergije i alergijske bolesti u posljednjih 50 godina sve učestalije na globalnoj razini? Zanimljivo je da je trend porasta naročito zabilježen u razvijenim zemljama gdje obolijeva jedan od četiriju stanovnika. Moderan način života smanjuje utjecaj infektivnih uzročnika na imunološki sustav jer sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima gdje smo izloženi: prašinskim grinjama, žoharima, plijesni, duhanu, vlazi… Neprirodno prozračivanje prostorija klimatizacijskim uređajima koji koriste umjetnu ventilaciju pogoršava kvalitetu zraka koji udišemo, a u takvom mikrookolišu sve više vremena provodimo kako kod kuće tako i na poslu.

Alergije i higijenske navike

Neke civilizacijske tekovine, poput promjene higijenskih navika, rezultirale su smanjenom izloženošću bakterijskim supstancijama, kao što su endotoksini i općenito imunostimulacijske bakterijske deoksiribonukleinske (DNA) sekvence.

Gradska djeca nemaju kontakt s domaćim životinjama te su obitelji sve manje. To se u istraživanjima pokazalo rizičnim čimbenikom za razvoj alergija. Naime, modernim načinom života čovjek je smanjio svoju izloženost parazitima, što igra ulogu u porastu alergija.

Zagađen okoliš i zrak utječu na alergije

Odgovor se skriva u promjenama u okolišu. Negativan doprinos ima zagađenost okoliša zrakom zasićenim tvarima od izgaranja dizelskih goriva. Alergeni postaju agresivniji i lakše prodiru kroz sluznicu dišnog sustava u organizam.

Prehrana i alergije kod beba

Sve manje je dojene djece ili se sve brže prekida s dojenjem, prije 4. mjeseca života djeteta. Ako iz opravdanih razloga ne možete dojiti svoje dijete, preporučujemo Vam hidrolizirane formule hrane za djecu. Smatra se da moderna inačica prehrane, koja podrazumijeva smanjeno unošenje svježe hrane bogate antioksidansima, može dovesti do promjena crijevne mikroflore, što bi moglo utjecati na alergijsku preosjetljivost. Preporučujemo konzumaciju probiotika.

Stres utječe na razvoj alergije

Jeste li znali da sveprisutni stres pridonosi povećanju broja osoba s alergijama? Stres je složeni imunobiološki proces u kojem se oslobađaju brojne supstancije u mozgu, koje mogu imati utjecaj na promjenu imunološke reakcije organizma.

Alergije i genetika

Sklonost alergiji najčešće je nasljedna. Da bi se kod takve osobe, neka od alergijskih bolesti  manifestirala, potreban je određen period razvitka preosjetljivosti na neki vanjski čimbenik. Taj slijed događaja naziva se senzibilizacija, a karakterizira ga stvaranje protutijela u tijelu alergične osobe koja su usmjerena protiv nekog vanjskog čimbenika (alergena).

Kako prevenirati alergije?

Izbjegavanje alergena najbolja je metoda prevencije, no to često nije moguće. Kako alergije mogu izazvati i po život opasna stanja, kao što je anafilaksija, prevencija je u tim slučajevima od primarne važnosti. Više je načina na koji se može prevenirati alergija na pelud, najčešći sezonski alergen:

1. Alergijski semafor od velike je pomoći jer svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije peludi na nekom području. Koncentracija se utvrđuje na temelju količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka. O tome ovisi koja će boja biti na alergijskom semaforu: crvena, žuta ili zelena.
2. Peludni kalendar daje nam podatke o tome koja stabla, trave i korovi cvjetaju u određeno doba godine i kojim intenzitetom.
3. Peludna prognoza u svakom trenutku može se pratiti putem internetskih ili mobilnih aplikacija. Njezina vrijednost je u prognoziranju koncentracije peludi pojedinih alergenih biljaka za sve gradove u Hrvatskoj, u kojima se provode svakodnevna mjerenja.

Primamedovi antialergijski savjeti

Ako ste već doživjeli po život opasnu alergijsku reakciju, naša preporuka je da u rizičnom razdoblju i području uvijek:

• nosite narukvicu ili ogrlicu s oznakom alergena
• pisani plan hitnog zbrinjavanja u slučaju pojave anafilaksije
• autoinjektor s adrenalinom (uz liječnički recept).

Znate li da je koncentracija peludi u zraku veća ujutro te za vrijeme vjetrovitog i sunčanog vremena?

Ponašanje kod kuće

Naši stručnjaci preporučuju prije izlaska iz doma provjeriti koncentraciju peludi u zraku na alergijskom semaforu, pogledati peludnu prognozu ili baciti oko na peludni kalendar. Bolje spriječiti nego liječiti! Zato, kad je koncentracija peludi visoka, ako ne morate izići van, ostanite kod kuće, a vrata i prozori neka ostanu zatvoreni.

Preporučujemo svakodnevno tuširanje te pranje kose prije spavanja, naročito kad se vratite iz prirode, kako bi se unesena razina peludi u Vaš životni prostor svela na minimum.

1. Mijenjajte posteljinu jednom tjedno.
2. Tijekom sezone polenacije, savjetujemo da sve vrijeme imate zatvorena vrata i prozore.
3. Držite zaštitnu mrežu da ne bi ulazili insekti.
4. Klimatizacijski uređaji u domu, na poslu i u automobilu trebaju imati posebno prilagođen visokoučinkoviti filter te biti redovito i pravilno servisirani.

Ponašanje na otvorenom prostoru

1. Nosite zaštitne sunčane naočale.
2. Koristite pokrivala za glavu: kapu, šešir ili maramu.
3. Ograničite vrijeme boravka na prostorima visokog rizika (livada, travnjak, park, polje) rano ujutro i predvečer.
4. Izbjegavajte kontakt s kućnim ljubimcima koji često provode vrijeme na otvorenom.
5. Zaštite izložene dijelove tijela, ali izbjegavajte široku odjeću žarkih boja.
6. Nosite zatvorenu obuću.
7. Koristite sprej protiv insekata.
8. Ne nanosite parfem ili dezodoranse kad idete u prirodu jer oni privlače insekte.

Kako identificirati vrstu alergena koja Vam izaziva zdravstvene poteškoće?

Vođenje dnevnika aktivnosti/prehrane u vrijeme pojave simptoma može i Vama i liječnicima biti od velike koristi. No, najbolji način da provjerite na koju vrstu alergena ste osjetljivi jest podvrgavanje alergološkom testiranju u specijaliziranim ustanovama. Primamed je specijalna bolnica u kojoj se možete naručiti na pregled i savjetovanje kod specijalista te napraviti testiranje na alergene.

Kako se liječe sezonske alergije?

Propisujemo lijekove protiv alergije:

• antihistaminike
• inhibitore leukotriena
• intranazalne kortikosteroide.

Ovdje je važno napomenuti da je potrebno krenuti na vrijeme s liječenjem, što je minimalno 2-3 tjedna prije početka sezone polenacije alergena na koji burno reagirate.

Astma i testovi plućne funkcije

Ako posumnjamo na astmu, upućujemo pacijenta na radiološko snimanje pluća kako bismo isključili druge plućne bolesti. Kada je snimka uredna, slijedi:

• spirometrija
• mjerenje vitalnog kapaciteta pluća (FVC)
• mjerenje brzine protoka zraka kroz dišne putove – forsiranog ekspiracijskog volumena pluća u prvoj sekundi (FEV1) i najvećeg vršnog protoka (PEF).

Navedeni parametri kriterij su za očitanje nalaza.

Pomoću njih procjenjujemo stupanj težine astme i prilagođavamo doze lijekova.

Dijagnostičke metode u alergologiji

U dijagnostici alergijskih bolesti nužno je napraviti dobar klinički pregled i dijagnostičke pretrage, nakon čega se može postaviti dijagnoza. Ključno je prepoznavanje simptoma alergije na temelju tegoba bolesnika. Bolesnici koji su često prehlađeni, više od pet puta godišnje, oni koji često trebaju (i uzimaju) antibiotike, bolesnici koji kronično kašlju, osobito noću, te bolesnici kojima se javlja stezanje u prsima, ponekad praćeno čujnim disanjem, predstavljaju osobe za koje treba posumnjati na alergije ili astmu.

U Specijalnoj bolnici Primamed provodimo najsuvremeniju dijagnostiku na alergene:

• testovi intolerancije na hranu IgG264, IgG88, IgG176
• alergološki Prick test na inhalacijske alergene
• alergološki Prick test – konzervansi
• alergološki Prick test na nutritivne alergene.

Alergološki Prick test

Prick test je alergološko kožno testiranje ubodnom (prick) metodom. Na kožu podlaktice stavljaju se kapljice alergena (standardni set inhalacijskih alergena sadržava 10 alergena), koje se unesu u površinski sloj kože ubodom lancete. Nakon 15-30 minuta očitava se reakcija na koži.

Ako je test pozitivan, na mjestu uboda alergena, za koji postoji senzibilizacija, nastat će „plik“(urtika) tj. okruglo uzdignuće kože s bljedilom, uz okolno crvenilo, praćeno svrbežom. Kožni test odlično pogađa kliničke simptome astme i/ili rinitisa, te se pouzdano može zaključiti koji je alergen odgovoran za respiratornu alergijsku bolest, npr. neka vrsta peludi, grinje, dlaka životinja ili plijesan.

Liječimo bolesti gornjeg dišnog sustava:

• alergijski rinitis
• alergijski rinokonjunktivitis
• kronični rinitis
• rinosinuitis.

U liječenju alergijskih bolesti najviše pomaže sljedeća kombinacija:

• pridržavati se propisanih preventivnih mjera
• redovito uzimanje propisanih lijekova
• mjere rehabilitacije, kada je potrebno.

Alergijske bolesti spadaju u skupinu bolesti kod kojih se stanje pacijenta može jako pogoršati kada se zanemari ili zaboravi redovito uzimati lijek. Jedna od ozbiljnih posljedica može biti razvoj šećerne bolesti te povišeni krvni tlak.

Obratite nam se s povjerenjem. Neka vam proljeće ne predstavlja probleme, već radost.